Mjesec: Januar 2020.

U džematu Čaršija Koraj četvrtak je poseban dan. Naime, u zimskog periodu nakon jacije-namaza okupljaju se žene i djeca Koraja zajedno sa svojim imamima prof. Mersudin ef. Nakičevićem i Mirzom ef. Halilovićem.

Sinoćno druženje je ipak bilo posebno. Nakon što je Mirza ef. proučio suru El-Mulk, Mersudin ef. je održao predavanje. Prisutno je bilo oko 40 žena i djece. Nakon predavanja druženje je nastavljeno uz kahvu i pravljenje tradicionalne ćetenije.

Prisutni Korajci pozivaju i ostale džematlije da uveličaju njihovo sedmično druženje. read more

Sastanak koordinatorica odjela za brak, porodicu i ženski aktivzam s područja Muftiluka tuzlanskog održan je u ponedjeljak, 27. januara 2020. godine. Sastanku je prisustvovao rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje dr. Sead-ef. Seljubac.

Koordinatorica Odjela za brak i porodicu pri Muftijstvu tuzlanskom Hasiba Saračević, prof., govorila je o najvažnijim aktivnostima koje su realizovane u protekloj godini.  I u 2019. godini organizovana je podrška majkama Srebrenice i prisustvo koordinatorica i džematlijki svakog 11. u mjesecu tokom mirne šetnje u Tuzli. Proučeno je i nekoliko desetina hatmi i hiljade Jasina za šehide Podrinja, te zajednički tevhid pred dušu rahmetli Hatidže Mehmedović. Organizovan je Srebrenički performans, sportski susreti za djevojke u saradnji s Mrežom mladih i brojni edukativni programi kao što su halke Kur'ana, škole islama, seminari o porodici, tribine, promocije knjiga, predavanja, radionice, te posjete porodicama i humanitarne akcije. read more

Džematski odbor Gornji Humci i njihov imam Hasmir ef. Okanović prepoznaju vrijednost obilaska starih i bolesnih džematlija. Boravak njihov izvan džemata ne sprečava džematski odbor da ih posjete. Svake godine oni nađu vremena da ih obiđu u Zdravstvenoj ustanovi Dom za stare Huskić u Brci, u Brčkom. Između ostalih posjećeni su hadži Samid Hodžić i Samed Pobrić.

Iskreni vjernici inspiraciju nalaze u savjetima i preporukama koje je uputio Muhammed, s.a.v.s. O tome se govori u brojnim predajama na osnovu kojih zaključujemo: read more

Božiji poziv upućen sa stranica Kur'ana Časnog da se ženi i udaje, da se zasniva bračna zajednica adresiran je bez iznimke cijelom čovječanstvu.

„Udavajte neudate i ženite neoženjene, i čestite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah će im iz obilja svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.“ (En-Nur, 32)

Islam brak ne idealizira niti ga banalizira. Brak nije ni sakrament ni obični ugovor. Brak je dogovorni ugovor koji se zasniva na uzajamnom sporazumu dvoje supružnika. Kada se javno i pred svjedocima sklopi i obznani, brak postaje jedinstven fizički, psihološki i pravni odnos između dva Božija stvorenja. Kao takav brak je misakan galiza (čvrsta obaveza), koji se zasniva na principima bogobojaznosti, povjerenja i pravde. read more

U srijedu 15. januara 2020. godine u prostorijama JU Osnovne škole Čelić održan je radni sastanak muallima i vjeroučitelja Medžlisa IZ Čelić sa početkom u 8:30 sati.

Nakon ašareta prisutnima se  obratio glavni imam Medžlisa IZ Čelić prof. hadži Džemal-ef. Šadić i predsjednik aktiva vjeroučitelja prof. Emir Grahić.Prvo izlaganje i prezentaciju prisutnima je podnio prof. Rahim Fejzić, vjeroučitelj JU Osnovne škole Vražići. Tema prezentacije je bila: “Zornost u nastavi vjeronauke.” Nakon diskusije napravljena je kratka pauza. read more

IBRAHIM EF. HALILOVIĆ, BANJALUČKI MUFTIJA

Ibrahim ef. Halilović, sin Jakubov, rođen je 24. juna 1946. godine u selu Brnjik, općina Čelić. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i Filološki fakultet u Beogradu. Na svoju prvu dužnost raspoređen je 23. jula 1967. godine u Muftijstvo banjalučko na dužnost imama u Mehdi – begovoj džamiji u Banja Luci, a poslije nekoliko mjeseci, tačnije 20.02.1968. godine postavljen je na mjesto imama, hatiba i muallima u džamiji Ferhadiji u kojoj obavlja imamsku dužnost sve do svoje smrti. Uporedo sa radom studirao je, a kasnije i diplomirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i stekao stručno zvanje profesora arapskog jezika i književnosti. Na poziciju muftije banjalučkog imenovan je 1989. godine u doba kada su u Bosni i Hercegovini bile samo 4 muftije. Rad na Muftijstvu banjalučkom je bilo njegovo prvo, jedino i posljednje mjesto službovanja. Bio je muftija Bosanske krajine i Banja Luke. Početkom rata na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine većina muslimana Banja Luke bila je prisiljena da napusti svoj rodni kraj. On je rekao svojoj supruzi Emini: „Ti, Emina, vidi šta ćeš. Volja ti ići, volja ti ostati. Ali ja, dok god ovdje ima i jedan musliman, moram biti u Banja Luci.“ Zahvaljući takvom njegovom držanju, na čemu mu je Rijaset odao priznanje, u Banja Luci je ostalo oko 3 000 Bošnjaka. read more

UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA

Umrijeti majko hoću,
da ne bude Bosna RAM,
što ostalo od života,
bilo bi me živjet sram.

Umrijet majko hoću,
imana mi, dina,
Za slobodnu Bosnu
Rodila si sina.

Umrijeti majko hoću,
Prije Ramazana,
Neka babo post zaposti
Bošnjak – muslimana.

Umrijeti majko hoću,
S molitvom ezana,
Da minaret svjetlo krasi,
Cijelog Ramazana.

Umrijeti majko hoću,
u pjesničkom duhu,
umjesto zagrljaja
šalji mi fatihu.

Umrijeti majko hoću,
bez bojazni, straha,
podanik ću biti samo,
u slavu Allaha. read more

Džemat Donji Humci nalazi se u krugu planine Majevice, na regionalnom putu R459, 35 km od Tuzle i 20 km od Čelića. Džemat broji 350 domaćinstava. Prema usmenim predajama ovaj džemat postoji od prije oko 330 godina. U svom sklopu džemat je imao dva naselja Gornji i Donji Humci, koji su imali zasebno po jedan mekteb, a „stara džamija“ se nalazila na prostoru današnjeg mezarja u Gornjim Humcima, za koju nemamo tačnih podataka o njenoj izgradnji. Džematlije ova dva džemata su obavljale u njoj džumu namaz, a sve ostale vjerske obrede u zasebnim mejtefima iz kojih je i počelo jedno od prvih opismenjavanja džematlija. read more

Džamija i džemat Brdo Čelić (Ibrišimovića mahala), nastali su, po kazivanju i kamenoj ploči koja je bila ispisana arapskim pismom iznad ulaza u džamiju, oko 1700. godine.

Džamija je u tom periodu služila vojsci za obavljanje vjerskih obreda. Poslije se oko džamije formirala mahala „Ibrišimovića“. U tom periodu džamija je bila sagrađena od kamena i pokrivena daskom, imala je dvije sofe i drvenu munaru. U to vrijeme je bila jedina džamija u čelićkom kraju tj. džamija za Čelić i Ratkoviće. Sve do 1966. godine džamija je djelimično obnavljana a 1966. godine izvršena je njena rekonstrukcija. Godine 1985. oborena je drvena a sagrađena nova munara visoka 34 metra. read more