Život i djelo hafiza Seid-ef. Zenunovića (Koraj, 1875 – Koraj, 1932)

ZENUNOVIĆ, Seid (Koraj, 1875 – Koraj, 1932), hafiz, muderris, poliglot, prevodilac Kur’ana, alhamijado književnik, poliglot, hattat (kaligraf), kulturni historičar, autor Mevluda na bosanskom jeziku, pisan arebicom (bošnjevijom).

Rođen je u Koraju. Prema kazivanju njegovog sina Abdulgafara doselili su iz Spreče i on je bio peto koljeno kako su se tu nastanili, i svi su bili imami Atik-džamije. Obrazovao se u medresi u Koraju pred svojim ocem, koji je bio imam Atik-džamije (Stare džamije) u Koraju na padinama planine Majevice. Završio je hifz u desetoj godini života pred svojim ocem Osman-efendijom. U njegovo doba Koraj je imao tri džamije u tri mahale, medresu, ruždiju i kiraethanu (čitaonicu). Službovao je kao imam, hatib i mualim u Trnavi kod Bijeljine, a nakon toga službuje kao imam Atik-džamije i kao muderis medrese Igrišće u Koraju.

Atik-džamija u Koraju sagrađena je 1516. godine i bila je jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. U toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) agresivni Srbi su zapalili i srušili Atik-džamiju, jer genocid nad Bošnjacima nije se sastojao samo u ubijanju ljudi, nego i u drugim aktima genocidnog karaktera, kao što su : uništavanje spomenika nematerijalne i materijalne kulture, uništavanje, rušenje i paljenje svih vjerskih i kulturnih objekata džamija (mosque), medresa (madrasah), sahat-kula (a clock tower), biblioteka (library), imareta (a public kitchen), hamama (public bath), (bezistana (covered market), šadrvana (a ceremonial fountain) i drugih objekata; masovnim protjerivanjem Bošnjaka (nasilnim i legaliziranim), zatiranjem toponima, promjenom imena gradova, ulica, trgova, škola i drugih oznaka prisustva i postojanja Bošnjaka na ovim prostorima.

Hafiz Seid Zenunović, jedan od najpoznatijih alima sjeveroistočne Bosne s kraja XIX i početka XX stoljeća, je puno pisao i prevodio. Imao je ogromnu biblioteku. Bio je odličan hattat (kaligraf). Njegove levhe su krasile zidove kiraethane u Koraju. Poznavao je arapski, turski i perzijski jezik. Prevodio je historijska, hadiska i fikhska djela s arapskog jezika. Pisao je arebicom (bošnjevijom).

Autor je Mevluda na bosanskom jeziku (hvalospjev Muhamedu vjerovjesniku, pisan arebicom) koji je štampan prvi put 1929. godine (Mevlud – rođenje najvećeg i posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, alejhisselam, Sarajevo, 1929, 1936, 1940) te spjeva o smrti Muhammeda, s.a.v.s., (Vefat Resulallah – Smrt hazreti Muhammed-pejgambera, Sarajevo, 1929, 1933).

Autor je i drugog vefata Smrt hazreti Fatime, r.a. Ostavio je iza sebe, između ostalog, i jedan alhamijado tekst o Hidžri. Hafiz Zenunović ostavio je iza sebe u rukopisu i prijevod Kur’ana, a.š., na bosanski jezik, pisan arebicom. Preveo je Kur’an, a.š., 1932. godine (koliko nam je poznato preveo je 33 sure, op. a,). O hafizu Seidu Zenunoviću pisao je Omer Nakičević u svojoj knjizi „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana“ (Sarajevo, 2002).

Hafiz Zenunović je preselio na ahiret u Koraju u 55. godini života i ukopan je u mezarluku uz Atik-džamiju u Koraju (na putu Bijeljina – Čelić – Tuzla). Postavljeni su mu novi nišani.

Usput napominjemo, da su Kur’an, a.š., na bosanski jezik preveli: Prvi prijevod sa francuskog ili ruskog jezika na srpski jezik (nastao iz bosanskog) pod naslovom Koran preveo je Mićo Ljubibratić (Beograd, 1895), Ali Riza Karabeg iz Mostara (1937), Mehmed Džamaludin Čaušević i Muhamed Pandža (1937), Besim Korkut (prvi naš cjeloviti prijevod Kur'ana sa arapskog na bosanski jezik, Orijentalni institut, Sarajevo, 1977), Mustafa Mlivo (Kur'an s arapskog na bosanski preveo, Bugojno, 1994), Enes Karić (Sarajevo, 1995), Ramo Atajić (prijevod njemačkog prijevoda, München, 2001), Esad Duraković (Svjetlost, Sarajevo, 2004), Hilmo Ćerimović (prijevod Kur'ana od Muhammeda Asada s engleskog jezika, El-Kalem, Sarajevo, 2004), Muhamed Mehanović (Lies Stiftung, 2013).

Tu su i prijevodi Kur'ana: Šukrija Alagić iz čevene porodice Alagić iz Konjica (Tuzla/Sarajevo, 1931/34; preveo Komentar Kur'ana od egipatskog učenjaka Sejjida Muhameda Rešida Ridaa, preveo je skoro pet džuzeva i štampao ih u četiri knjige), hafiz Mustafa Fatin Kulenović (1938; iza njega je ostao prijevod Kur'ana u rukopisu), Hilmo Šarić (1941; Vukovići kod Hadžića, 1878-1951, potječe od ugledne begovske porodice koja je porijeklom iz Stoca; iza njega je ostao prijevod s arapskog na bosanski jezik u rukopisu), Ševket Šabić (Čajniče, 1911 – Tuzla, 1975; iza njega u rukopisu je ostao prijevod Kur'ana na bosanski jezik), Husein Đozo (Sarajevo, 1962/64 i 1974/76, prijevod Kur'ana s komentarom – tri sveske), Seid Korkut (Sarajevo, 1967; u rukopisu).

Djelimično Kur’an, a.š., na južnoslavenske jezike preveli su: Jan Čaplović (Path, 1819), Čedomilj Veljačić (Zagreb, 1958).