VIJESTI

U povodu 11 godina od otvorenja džamije u Vražićima, u subotu 15. jula 2023. godine u džematu Vražići održano je večer Kur´ana sa početkom poslije akšam-namaza.

Nakon uvodnih riječi dobrodošlice mjesnog imama Hakije-ef. Muminovića prisutnima su se predstavili sljedeći učači Kur´ana: hfz. Mustafa-ef. Mujkić, hfz. Belmin-ef. Džananović, hfz. Dženan-ef. Čokić, Zejd-ef. Svraka, Senad-ef. Kukuljević i Imran Osmić, učenik Behram-begove medrese u Tuzli.

Gost predavač je bio Izet-ef. Čamdžić, glavni imam Medžlisa IZ Zavidovići. read more

Slavljen neka je Onaj koji je u svojoj Časnoj Knjizi rekao:

إِنَّ الَّذِينَ آمَنُوا وَالَّذِينَ هَاجَرُوا وَجَاهَدُوا فِي سَبِيلِ اللَّهِ أُولَٰئِكَ يَرْجُونَ رَحْمَتَ اللَّهِ ۚ وَاللَّهُ غَفُورٌ رَّحِيمٌ

“Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu, oni se mogu nadati Allahovoj milosti, a Allah prašta i samilostan je.” (El-Bekare,218.)

Braćo i sestre, read more

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini priprema, koordinira i realizira programske sadržaje i aktivnosti obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini i godišnjice obilježavanja najtežih zločina sa elementima genocida na području Prijedora i doline Sane.

Prema Takvimu Rijaseta IZ u BiH prvi dan Kurban-bajrama je u srijedu 28.06.2023. godine. Na području Medžlisa IZ Čelić, bajram-namaz će se klanjati u 15 džamija po sljedećem Protokolu:

• Sabah-namaz – 4:20 h

Bajramski vaz

• Bajram-namaz – 5:44 h

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Esselamu alejkum!

Glavni imam: Džemal-ef. Šadić

Klanjanjem podne-namaz i učenjem tevhida šehidima počeo je program obilježavanja 15. juna 1992. godine. U domu kulture u Koraju, pored političkih predstavnika, prisutnima se obratio i glavni imam MIZ Čelić Džemal-ef. Šadić. Upriličeno je i polaganje cvijeća i učenje Fatihe za šehide Koraja. Nakon toga, održan je kratki sastanak  prisutnih zvaničnika. Tog datuma MZ Koraj je zaprimila ultimatum od tadašnjih vlasti općine Lopare i ujedno najavili da se Koraju i njegovim mještanima priprema najcrnji scenario koji se kroz bogatu historiju Koraja ponavlja već nekoliko puta. 15. juna 1992. godine u 15:05 sati napadnut je Koraj iz svih pravaca iz svih raspoloživih oruđa i oružja sa kojim je raspolagala tadašnja JNA odnosno vojne i paravojne formacije koja je naoružavala JNA. Pored činjenice da je tadašnji Krizni štab mjesne zajednice Koraj, zagovarao mirno razrješenje novonastale situacije i prihvatio sve uslove koje su pred njih postavljale tadašnje vlasti općine Lopare, scenario koji je bio primjenjivan u mnogim mjestima širom BiH, izgleda morao se primjeniti i na Koraj, a to je uništiti i popaliti sve sto je bošnjačko, opljačkati i uz prijetnju i upotrebu vojne sile raseliti stanovništvo. Poučeni iskustvom iz ne tako davne historije, najveći broj stanovnika MZ Koraj nije prihvatio scenario tadašnjih vlasti, pa su odmah poslije ultimatuma, uputili se u pravcu Čelića. Svi oni koji nisu uspjeli otići u tom pravcu, doživjeli su golgotu na svoj način. Tih dana u Koraju su vršene doslovno prave hajke na preostalo stanovništvo. Isti su skupljani u grupe i upućivani iznad Koraja na prostor MZ Milino Selo, odnosno mjesto poznatije kao Babajača. Odatle su prevezeni na prostor općine Ugljevik, gdje su po njihovom nahođenju odvajani muškarci, žene i djeca. Veliki dio muškaraca (njih 120 registrovanih) među kojima se nalazio i određeni dio vojno nesposobnih su odvedeni u zloglasni logor Batković, a žene i djeca su sa autobusima upućivani u pravcu Tuzle, Teočaka ili Bijeljine. Uporedo sa ovim aktivnostima tadašnja vlast općine Lopare dozvoljava nezapamćenu pljačku materijalnih dobara koje su mještani Koraja mukotrpno stvarali i nabavljali. Izgleda da je to bila nagrada pojedincima i grupama za dobro odrađen posao. Šteta koja je učinjena procjenjuje se na preko 200 miliona maraka. U vrlo kratkom periodu poslije 15. juna 1992. godine, ubijeno je 59 civila uglavnom starije životne dobi, koji takvi nisu mogli predstavljati nikome nikakvu prijetnju. Za više od 30 civila još nisu pronađeni ostaci tijela. I pored toga što je od tog zločina prošlo 28 godina, niko od aktera, niti od bivše vlasti nije odgovarao za zločine. read more

U srijedu 7. juna 2023. godine poslije podne-namaza u džematu Nahvioci proučena je ikrar-dova za ovogodišnjeg hadžiju, muteveliju Mušanović Rašida.

Ikrar-dovu svojim prisustvom i učešćem uveličali su glavni imam Medžlisa IZ Čelić Džemal-ef. Šadić, mjesni imam Senahid-ef. Mujčinović, imami Medžlisa IZ Čelić, nekadašnji imam džemata Nahvioci Abdullah-ef. Joldić, hor “Nur” Nahvioci, porodica, rodbina, prijatelji i džematlije. Nakon podne-namaza i uvodnog obraćanja mjesnog imama Senahid-ef. Mujčinovića, prigodnim vazom o hadžu obratio se glavni imam Džemal-ef. Šadić, a hadžija Rašid je prisutne upitao za halal. Svojim lijepim glasovima, dovu su uljepšali imami MIZ Čelić i hor “Nur” Nahvioci. Molimo Allaha dž.š. da hadžiji Rašidu bude hadž-makbul i mebrur. Amin! read more

U povodu završetka mektebske nastave, u nedjelju 4. juna 2023. godine, realizirana je ekskurzija učenika mekteba Medžlisa IZ Čelić. Krajna destinacija ekskurzije je Sportsko-rekreativni centar Ajdinovići kod Olova. Zahvaljujemo se našim sponzorima Muhamedu Mešiću – Koper i pekari “Macan”. Naše mekteblije su pokazale visok nivo kulture, odgovornosti, edeba i pokupile sve pohvale od osoblja SRCA Ajdinovići kao i naših vozača.

Dana 5. jula 2012. godine na Ahiret je preselio Muhamed-ef. Ibrišimović u 94. godini života. Dženaza-namaz r. Muhamed-ef. klanjana je 6. jula u Čeliću ispred Čaršijske džamije.

Dženazi-namazu prisustvovao je, pored imama Medžlisa IZ-e Čelić, i veliki broj džematlija te rodbina i poznanici rahmetlije iz okolnih mjesta. Dženazu-namaz mu je klanjao hfz. Šemsudin-ef. Kavazović, njegov školski drug iz medresanskih klupa, a i tada jedini živi učenik Čačak medrese u Brčkom.

Muhamed-ef. je rođen u Čeliću 15.4.1919. godine, sa dvanaest godina je upisao Čačak medresu u Brčkom a nakon petogodišnjeg školovanja vraća se u Čelić i biva postavljen za mujezina, a kasnije i imama  Čaršijske džamije u Čeliću. read more

4. juna 1993. godine napadnut je i opljačkan konvoj koji je u Tuzlu te gladne godine trebao dopremiti osnovne životne namirnice i lijekove. Uprkos svim pisanim odobrenjima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za siguran prolazak, tzv. tuzlanski konvoj spasa zaustavljen je i opljačkan u blizini Novog Travnika, a neki od vozača su ubijeni.

Jedinice HVO na prilazima Novom Travniku, kod Nove Bile, u naselju Rankovići napale su “Tuzlanski konvoj spasa”.

Ubijeno je sedam vozača konvoja: Fikret Hadžibeganović, Fikret Ademović, Mustafa Karić, Hamdija Mutišević, Hasan Gušić, Hazim Gragić, Adil Akeljić. Sudbina Salke-ef. Memića je nepoznata a traga se ta još tri lica ubijena u ovom napadu. Osim ubijenih u konvoju tada je opljačkan 146 kamiona, 9 kombija, 20 putničkih automobila, dva sanitetska vozila sa opremom i ljekovima, robe široke protrošnje u vrijednosti 17 miliona tadašnjih DM i oko 500 tona druge robe čija vrijednost nije procijenjena, oduzeto 1,3 miliona DM, radi se o novcu koji su razni ljudi skupljali za građane tuzlanske regije i novcu koji je rodbina slala. read more