VIJESTI

U petak 4. novembra 2022. godine u džematu Kovačevići Koraj poslije jacije-namaza održana je mevludska svečanost za Medžlis IZ Čelić.

Jaciju-namaz je predvodio dr. Mensur-ef. Husić, rukovodilac službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog. Goste je poselamio domaćin hfz. Dženan-ef. Čokić. Glavni imam Medžlisa IZ Čelić Džemal-ef. Šadić je takođe poselamio prisutne i zahvalio se aktivistima ovog džemata.

Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ Čelić. Gost predavač je bio dr. Mensur-ef. Husić koji je prenio selame muftije tuzlanskog dr. Vahid-ef. Fazlovića. read more

Dana 5. jula 2012. godine na Ahiret je preselio Muhamed-ef. Ibrišimović u 94. godini života. Dženaza-namaz r. Muhamed-ef. klanjana je 6. jula u Čeliću ispred Čaršijske džamije.

Dženazi-namazu prisustvovao je, pored imama Medžlisa IZ-e Čelić, i veliki broj džematlija te rodbina i poznanici rahmetlije iz okolnih mjesta. Dženazu-namaz mu je klanjao hfz. Šemsudin-ef. Kavazović, njegov školski drug iz medresanskih klupa, a i tada jedini živi učenik Čačak medrese u Brčkom.

Muhamed-ef. je rođen u Čeliću 15.4.1919. godine, sa dvanaest godina je upisao Čačak medresu u Brčkom a nakon petogodišnjeg školovanja vraća se u Čelić i biva postavljen za mujezina, a kasnije i imama  Čaršijske džamije u Čeliću. read more

Medžlis IZ Čelić i Čaršijsku džamiju u Čeliću su posjetili predstavnici organizacije I.C. “Lotos” iz Tuzle u petak 28. oktobra 2022 godine.  Članove organizacije primio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čelić Džemal-ef. Šadić.

Glavni imam im je uputio dobrodošlicu, govorio im je o historijatu Čaršijske džamije i Čelića, te je istakao da je ovo važna edukacija za mlade osobe sa invaliditetom. Velika je potreba da se sve mlade osobe više uključuju u društvene aktivnosti i razmjenjuju iskustva u svom radu i djelovanju u lokalnim zajednicama. read more

“Stopama Božijeg poslanika” je naziv za ciklus predavanja koja će se održavati u džematu Nahvioci u povodu 12. rebiu-l-evvela. Prvo takvo predavanje održano je u ponedjeljak 31. oktobra 2022. godine poslije jacije-namaza.

Goste i domaćine je poselamio mjesni imam Senahid-ef. Mujčinović i glavni imam Džemal-ef. Šadić. Prvi predavač ciklusa predavanja je bio dr. Sead-ef. Seljubac.

U džematu Nahvioci ovaj ciklus predavanja će se održavati svakog mjeseca.

U povodu 12. rebiu-l-evvela, dana rođenja Muhammeda a.s., u petak 28. oktobra 2022. godine u džematu Džihani Čelić poslije akšam-namaza održana je mevludska svečanost.

Nakon akšam-namaza i proučenog ašareta goste i domaćine je poselamio mjesni imam Ilham-ef. Mrahorović i glavni imam Medžlisa IZ Čelića Džemal-ef. Šadić.

Mevludski program izveli su imami Medžlisa IZ Čelić. Gost predavač je bio hfz. prof. Jusuf-ef. Džafić.

Mevludski program je završen učenjem ašareta, dove i klanjanjem jacije-namaza. read more

U povodu 90 godina od preseljenja na ahiret hafiza Seid-ef. Zenunovića, u srijedu 19. oktobra 2022. godine u 18:30 sati u Gradskoj biblioteci u Čeliću održan je kolokvij “Hafiz Seid-ef. Zenunović, život i djelo”.

Kolokvij organiziraju Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja i Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Čelić.

Nakon proučenog ašareta, prisutnima se obratio glavni imam MIZ Čelić Džemal-ef. Šadić. Odlomak iz hafizovog mevluda proučio je Senahid-ef. Mujčinović. read more

Na 62. redovnoj sjednici Rijaseta Islamske zajednice u BiH održanoj 13. oktobra 2022.godine, a na prijedlog Ureda za društvenu brigu, donijeta je Odluka o raspisivanju Konkursa  za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Stipendije iz Fonda Bejtu-l-mal će se dodjeljivati učenicima i studentima koji zadovolje propisane kriterije.

Prednost pri dodjeli stipendije će biti data učenicima i studentima slabijeg socio – ekonomskog statusa radi zadovoljenja socijalne pravičnosti i potrebe povećanja dostupnosti visokog obrazovanja, što bi potencijalni korisnici stipendija trebali opravdati svojim rezultatima, a na osnovu odluke komisije za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. read more

ZENUNOVIĆ, Seid (Koraj, 1875 – Koraj, 1932), hafiz, muderris, poliglot, prevodilac Kur’ana, alhamijado književnik, poliglot, hattat (kaligraf), kulturni historičar, autor Mevluda na bosanskom jeziku, pisan arebicom (bošnjevijom). Rođen je u Koraju. Prema kazivanju njegovog sina Abdulgafara doselili su iz Spreče i on je bio peto koljeno kako su se tu nastanili, i svi su bili imami Atik-džamije. Obrazovao se u medresi u Koraju pred svojim ocem, koji je bio imam Atik-džamije (Stare džamije) u Koraju na padinama planine Majevice. Završio je hifz u desetoj godini života pred svojim ocem Osman-efendijom. U njegovo doba Koraj je imao tri džamije u tri mahale, medresu, ruždiju i kiraethanu (čitaonicu). Službovao je kao imam, hatib i mualim u Trnavi kod Bijeljine, a nakon toga službuje kao imam Atik-džamije i kao muderis medrese Igrišće u Koraju. Atik-džamija u Koraju sagrađena je 1516. godine i bila je jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. U toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) agresivni Srbi su zapalili i srušili Atik-džamiju, jer genocid nad Bošnjacima nije se sastojao samo u ubijanju ljudi, nego i u drugim aktima genocidnog karaktera, kao što su : uništavanje spomenika nematerijalne i materijalne kulture, uništavanje, rušenje i paljenje svih vjerskih i kulturnih objekata džamija (mosque), medresa (madrasah), sahat-kula (a clock tower), biblioteka (library), imareta (a public kitchen), hamama (public bath), (bezistana (covered market), šadrvana (a ceremonial fountain) i drugih objekata; masovnim protjerivanjem Bošnjaka (nasilnim i legaliziranim), zatiranjem toponima, promjenom imena gradova, ulica, trgova, škola i drugih oznaka prisustva i postojanja Bošnjaka na ovim prostorima. Hafiz Seid Zenunović, jedan od najpoznatijih alima sjeveroistočne Bosne s kraja XIX i početka XX stoljeća, je puno pisao i prevodio. Imao je ogromnu biblioteku. Bio je odličan hattat (kaligraf). Njegove levhe su krasile zidove kiraethane u Koraju. Poznavao je arapski, turski i perzijski jezik. Prevodio je historijska, hadiska i fikhska djela s arapskog jezika. Pisao je arebicom (bošnjevijom). Autor je Mevluda na bosanskom jeziku (hvalospjev Muhamedu vjerovjesniku, pisan arebicom) koji je štampan prvi put 1929. godine (Mevlud – rođenje najvećeg i posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, alejhisselam, Sarajevo, 1929, 1936, 1940) te spjeva o smrti Muhammeda, s.a.v.s., (Vefat Resulallah – Smrt hazreti Muhammed-pejgambera, Sarajevo, 1929, 1933). Autor je i drugog vefata Smrt hazreti Fatime, r.a. Ostavio je iza sebe, između ostalog, i jedan alhamijado tekst o Hidžri. Hafiz Zenunović ostavio je iza sebe u rukopisu i prijevod Kur’ana, a.š., na bosanski jezik, pisan arebicom. Preveo je Kur’an, a.š., 1932. godine (koliko nam je poznato preveo je 33 sure, op. a,). O hafizu Seidu Zenunoviću pisao je Omer Nakičević u svojoj knjizi „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana“ (Sarajevo, 2002). Hafiz Zenunović je preselio na ahiret u Koraju u 55. godini života i ukopan je u mezarluku uz Atik-džamiju u Koraju (na putu Bijeljina – Čelić – Tuzla). Postavljeni su mu novi nišani. Usput napominjemo, da su Kur’an, a.š., na bosanski jezik preveli: Prvi prijevod sa francuskog ili ruskog jezika na srpski jezik (nastao iz bosanskog) pod naslovom Koran preveo je Mićo Ljubibratić (Beograd, 1895), Ali Riza Karabeg iz Mostara (1937), Mehmed Džamaludin Čaušević i Muhamed Pandža (1937), Besim Korkut (prvi naš cjeloviti prijevod Kur'ana sa arapskog na bosanski jezik, Orijentalni institut, Sarajevo, 1977), Mustafa Mlivo (Kur'an s arapskog na bosanski preveo, Bugojno, 1994), Enes Karić (Sarajevo, 1995), Ramo Atajić (prijevod njemačkog prijevoda, München, 2001), Esad Duraković (Svjetlost, Sarajevo, 2004), Hilmo Ćerimović (prijevod Kur'ana od Muhammeda Asada s engleskog jezika, El-Kalem, Sarajevo, 2004), Muhamed Mehanović (Lies Stiftung, 2013). Tu su i prijevodi Kur'ana: Šukrija Alagić iz čevene porodice Alagić iz Konjica (Tuzla/Sarajevo, 1931/34; preveo Komentar Kur'ana od egipatskog učenjaka Sejjida Muhameda Rešida Ridaa, preveo je skoro pet džuzeva i štampao ih u četiri knjige), hafiz Mustafa Fatin Kulenović (1938; iza njega je ostao prijevod Kur'ana u rukopisu), Hilmo Šarić (1941; Vukovići kod Hadžića, 1878-1951, potječe od ugledne begovske porodice koja je porijeklom iz Stoca; iza njega je ostao prijevod s arapskog na bosanski jezik u rukopisu), Ševket Šabić (Čajniče, 1911 – Tuzla, 1975; iza njega u rukopisu je ostao prijevod Kur'ana na bosanski jezik), Husein Đozo (Sarajevo, 1962/64 i 1974/76, prijevod Kur'ana s komentarom – tri sveske), Seid Korkut (Sarajevo, 1967; u rukopisu). Djelimično Kur’an, a.š., na južnoslavenske jezike preveli su: Jan Čaplović (Path, 1819), Čedomilj Veljačić (Zagreb, 1958).

U utorak 11. oktobra 2022. godine, u sali za sastanke Medžlisa IZ Čelić, održana je 21. sjednica Savjeta za vjerska pitanja MIZ Čelić sa početkom u 9:30 h. Svi imami Medžlisa IZ Čelić su bili prisutni, a na sjednici je razmatran sljedeći dnevni red:

1. Usvajanje i analiza sa 20. redovne sjednice Savjeta
2. Plan mjera za unapređenje rada u mektebima na nivou Medžlisa IZ Čelić
3. Plan organiziranja manifestacije “Dani mevluda 1444. h.g.”
4. Tekuća pitanja.

Izvršena je analiza i usvajanje zaključaka sa 20. redovne sjednice Savjeta za vjerska pitanja MIZ Čelić.

Imami su, u saradnji sa džematskim odborima, podnijeli pismeni plan unapređenja rada u mektebima koji će biti sastavni dio plana unapređenja rada u mektebima na nivou Medžlisa IZ Čelić. Zajednički plan na nivou Medžlisa IZ Čelić je jednaglasno usvojen. read more

U nedjelju 9. oktobra 2022. godine u mektebu Vražići mekteblije su zajedno sa muallimom Hakijom-ef. Muminovićem razgovarali o mevludu-rođenju Muhammeda a.s., a potom upriličili radionicu o voljenom Poslaniku a.s. povodom njegovog rođenja 12. rebiu-l-evvela. Bojama i riječima iskazivali su svoju ljubav prema Muhammedu a.s. Podršku u ovim kreativnim izrazima dao im je i džematski odbor Vražići. Tokom radionice zabilježeno je nekoliko fotografija koje donosimo u prilogu: