Propisi o hadžu i umri

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, i neka je salavat i selam na Njegovog miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede do dana Sudnjeg!

Hadž znači posjeta K’abi u određeno vrijeme radi obavljanja hadžskih obreda.

Namaz, post, zekat i hadž zauzimaju posebno mjesto, samim tim što su temeljni stubovi na kojima stoji praktični dio islama. Neki od tih propisa zahtijevaju tjelesne napore, finansijaska izdvajanja, dok neki objedinjavaju oboje. Namaz i post se svrstavaju u tjelesne napore, zekat se isključivo veže za posjedovanje imovine, a hadž objedinjuje i tjelesne napore i imovinska izdvajanja.

U vrijeme hadža Allah, dželle še'nuhu, objavio je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, ajet:

ٱلْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِى وَرَضِيتُ لَكُمُ ٱلْإِسْلَٰمَ دِينًۭا

“Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Ma’ide, 3)

Historijat hadža i mjesto Mesdžidul-Harama, datira još od doba Ibrahima, alejhis-selam, kada na, od Allaha određenom, mjestu, ostavi svoju ženu Hadžeru i sina Ismaila. Na tu činjenicu ukazuje i sam razgovor između Ibrahima, alejhis-selam, i njegove žene Hadžere, kada mu je blago i uljudno prigovorila ostanak u neplodnom mjestu. On joj odgovori da mu je to naređenje od Uzvišenog Allaha, na što se ona bez pogovora pokori i bi zadovoljna time. Ostavljajući ih (Ibrahim), dođe na mjesto Senijja, okrenu se mjestu gdje ih je ostavio i dignuvši ruke, poče učiti sljedeću dovu:

رَبَّنَآ إِنِّىٓ أَسْكَنتُ مِن ذُرِّيَّتِى بِوَادٍ غَيْرِ ذِى زَرْعٍ عِندَ بَيْتِكَ ٱلْمُحَرَّمِ رَبَّنَا لِيُقِيمُوا۟ ٱلصَّلَوٰةَ فَٱجْعَلْ أَفْـِٔدَةًۭ مِّنَ ٱلنَّاسِ تَهْوِىٓ إِلَيْهِمْ وَٱرْزُقْهُم مِّنَ ٱلثَّمَرَٰتِ لَعَلَّهُمْ يَشْكُرُونَ

“Gospodaru naš, ja sam naselio neke svoje potomke u dolini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga časnog Hrama da bi, Gospodaru naš, obavljali namaz; zato učini da srca nekih ljudi žude za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.” (Ibrahim, 37)

Ova molba Ibrahima, alejhis-selam, bi uslišana: izbilo je vrelo Zemzem na mjestu gdje je ležao Ismail, alejhis-selam, kako bi se ugasila žeđ njega i njegove majke, a potom i miliona drugih ljudi.

Poslije nekog vremena, Allah, dželle še'nuhu, naredi Ibrahimu, alejhis-selam, da sa svojim sinom Ismailom, alejhis-selam, podigne Sveti hram, očisti ga od paganstva – neznaboštva i da ga učini čistim za sve hodočasnike. Dok su ga podizali molili su Uzvišenog Allaha:

رَبَّنَا تَقَبَّلْ مِنَّآ ۖ إِنَّكَ أَنتَ ٱلسَّمِيعُ ٱلْعَلِيمُ. رَبَّنَا وَٱجْعَلْنَا مُسْلِمَيْنِ لَكَ وَمِن ذُرِّيَّتِنَآ أُمَّةًۭ مُّسْلِمَةًۭ لَّكَ وَأَرِنَا مَنَاسِكَنَا وَتُبْ عَلَيْنَآ ۖ إِنَّكَ أَنتَ ٱلتَّوَّابُ ٱلرَّحِيمُ

“Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš! Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš nek bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše i oprosti nam, jer Ti primaš pokajanje i samilostan si! (El-Bekara, 127-128)

Tako je  Ibrahim, alejhis-selam, sa svojim sinom Ismailom, po Allahovoj naredbi, učinio Ka’bu mjestom hodočašća za sve one koji su došli i dolaze poslije njega.

Prva osoba koja pozva ljude na hadž bi Ibrahim, alejhis-selam, po naređenju Uzvišenog Allaha, kada mu reče:

وَأَذِّن فِى ٱلنَّاسِ بِٱلْحَجِّ يَأْتُوكَ رِجَالًۭا وَعَلَىٰ كُلِّ ضَامِرٍۢ يَأْتِينَ مِن كُلِّ فَجٍّ عَمِيقٍۢ

„I oglasi ljudima hadž! – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih.” (El-Hadž, 27)

K’aba je uvijek bila mjestom okupljanja i hodočašća.

Ibadet hadža propisan je krajem devete godine po Hidžri, ajetom koji glasi:

وَلِلَّهِ عَلَى ٱلنَّاسِ حِجُّ ٱلْبَيْتِ مَنِ ٱسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًۭا

“Hodočastiti Harem dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji ima mogućnosti.” (Ali ‘Imran, 97)

Sve ovo nam ukazuje na veoma veliku važnost obavljanja ove islamske dužnosti.

Mnogi muslimani zanemaruju ovaj propis i ostavljaju ga, sve dok ne dospiju u pozne godine, što je sasvim pogrešno i neosnovano; kvalitetno, ispravno i lahko mogu ga obaviti samo mlađe, zdravije i fizički spremnije osobe.

Hadž  jača muslimana u podnošenju svih ovosvjetskih teškoća i problema, čini ga strpljivijim, disciplinovanijim i navikava ga na dosljedno slijeđenje Allahovih uputa i savjeta našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Da bi hadž bio primljen kod Uzvišenog Stvoritelja, on mora biti isključivo radi Njega, u toku obreda ne smije biti griješenja, težnje za reputacijom i pokazivanjem, a ibadeti i život u cjelini moraju biti bolji u svakom pogledu od stanja u kojem se bilo prije hadža.

Ovaj kratki uvod završit ćemo citiranjem hadisa Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaže:

„Od umre do umre Allah, dželle še'nuhu, briše sve grijehe, a za primljen hadž (kod Allaha, dželle še'nuhu) nema druge nagrade od Dženneta.” (Muttefekun alejhi)